Planiranje obitelji

Ako ste seksualno aktivni, ali ne planirate imati djecu, možda ćete trebati razmotriti koja opcija kontracepcije Vam najviše odgovara tijekom liječenja MS-a. Različiti lijekovi mogu različito utjecati na tijek trudnoće i plod. Stoga je važno planirati trudnoću te s neurologom razgovarati o potrebnoj kontracepciji, ovisno o lijeku za MS koji koristite. Ako ćete za vrijeme trudnoće morati prestati uzimati lijek za MS, mogućnost pojave relapsa se može povećati.

Dostupne su razne mogućnosti kontracepcije; trebali biste razgovarati sa svojim neurologom o tome koja je metoda najbolja za Vas i Vašeg partnera. 

Pri odabiru metode kontracepcije, trebali biste uzeti u obzir:

• potencijalne interakcije lijekova,
• praktičnost i jednostavnost uzimanja,
• moguće nuspojave,
• pouzdanost. 

Interakcije između lijekova koje uzimate za liječenje MS-a ili njegovih simptoma i kontracepcije mogu smanjiti učinkovitost bilo kojeg lijeka.

Da biste saznali više o kontracepciji i trudnoći za vrijeme liječenja MS-a, napravite popis pitanja koje ćete postaviti svom neurologu, a neka se nalaze u nastavku. 

Pitanja koja možete postaviti svojem neurologu: 

• Moram li koristiti kontracepciju dok uzimam lijek za liječenje MS-a?
• Koja kontracepcijska metoda je dobra za mene?
• Može li moja kontracepcija smanjiti učinkovitost mog liječenja?
• Može li lijek za MS smanjiti učinkovitost moje kontracepcije?
• Postoje li druge interakcije s lijekovima o kojima bih trebala znati?

   

Multipla skleroza (MS) kronična je upalna bolest središnjeg živčanog sustava koja se javlja kod osoba u dobi od 20 do 40 godina, a u više od dvije trećine slučajeva pogađa žene. Stoga su pitanja povezana s planiranjem obitelji izuzetno važna. Bolesnicama se javljaju različita pitanja, kao što su: hoću li moći zatrudnjeti, hoće li i moje dijete imati MS, hoće li trudnoća pogoršati moj MS, hoće li moj MS negativno utjecati na dijete i porod, hoću li moći dojiti... Sva su ta pitanja vrlo važna kad je u pitanju planiranje obitelji, pa je logično da o njima počnemo razgovarati vrlo brzo nakon postavljanja dijagnoze MS-a. 

Trudnoća je važno i uzbudljivo vrijeme u životu svake žene. Kod bolesnica s MS-om nema značajnijih prepreka trudnoći. Međutim, zbog važne interakcije između bolesti i trudnoće, pažljivo planiranje trudnoće od presudne je važnosti. Zasad nema podataka koji bi ukazivali na to da je plodnost bolesnica s MS-om smanjena. Ni trudnoća ni razdoblje nakon nje ne utječu značajno na dugoročno zdravstveno stanje bolesnice, ali raspolažemo pouzdanim podacima da trudnoća kod žena s MS-om protječe usporedivo kao trudnoće kod zdravih žena. Iako su djeca osoba s MS-om izložena povećanom riziku od razvoja MS-a, taj je rizik i dalje nizak te iznosi 1,5 - 2,5%.

Primjenom imunomodulacijskih lijekova može se značajno poboljšati dugoročnu prognozu bolesnika s MS-om te u važnoj mjeri utjecati i na aktivnost bolesti tijekom trudnoće, zbog čega je neophodno pažljivo planiranje trudnoće i dobra suradnja bolesnice, neurologa i ginekologa. Naime, glavni cilj aktivnog liječenja MS-a jest pružanje kvalitete života koja će bolesnicima i bolesnicama omogućiti da žive što normalnijim životom, što uključuje profitabilno zaposlenje, sve one aktivnosti kojima se osoba bavi u slobodno vrijeme te osnivanje obitelji.

Trenutno dostupni podaci ne ukazuju na smanjenu plodnost žena s MS-om. Doduše, nekoliko je ispitivanja ukazalo na mogućnost smanjene zalihe jajnih stanica, koja može dovesti do prijevremenog prestanka rada jajnika i posljedične ranije menopauze te skraćenja reproduktivne dobi, ali to ne bi smjelo utjecati na plodnost dok je žena u reproduktivnoj dobi. 

U slučaju poteškoća sa začećem mogu se provesti postupci umjetne oplodnje. Treba napomenuti da se u tom slučaju rizik od pogoršanja MS-a može povećati zbog primjene nekih lijekova koji se koriste pri tim postupcima, a da bi se to izbjeglo, potrebna je suradnja neurologa i ginekologa.

Kad se razmišlja o roditeljstvu, glavna je briga zdravlje djeteta. Razvoj MS-a posljedica je istodobnog djelovanja različitih faktora, među koje se ubraja i genetička sklonost, ali ovdje se ne radi o klasičnom nasljeđivanju koje bilježimo kod nekih genskih bolesti. Ako rizik od obolijevanja od MS-a u općoj populaciji iznosi približno 0,13%, on se kod djece čiji jedan roditelj ima MS povećava na svega 1,4%. Ti se postoci donekle razlikuju u različitim ispitivanjima jer se učestalost MS-a mijenja sa zemljopisnom širinom. 

Važno je znati i kako trudnoća utječe na MS. Prema dosadašnjim podacima, trudnoća sama po sebi povoljno utječe na aktivnost MS-a. U tom se razdoblju bilježi manji broj epizoda pogoršanja odnosno relapsa te se rjeđe javljaju nove promjene na mozgu. Rizik od pogoršanja malo se povećava neposredno nakon trudnoće, tj. tijekom prva tri mjeseca nakon poroda. Općenito, trudnoća nema dugoročnih učinaka na neurološku funkciju bolesnica s MS-om. 

I podaci u drugom smjeru – dakle oni o utjecaju MS-a na trudnoću – ulijevaju nadu jer ne potvrđuju povećan rizik od komplikacija tijekom trudnoće. Učestalost komplikacija tijekom poroda također je usporediva s onom u općoj populaciji. Stoga MS ne predstavlja ograničenje za porod, kao ni za izbor terapije protiv bolova tijekom poroda (infuzija, epiduralna analgezija). 

Dakle, odluke o načinu poroda i analgetičkoj terapiji isključivo su na ginekologu. Izuzetak su bolesnice s MS-om i izraženim smanjenjem neurološke funkcije, kod kojih su poteškoće pri porodu nešto češće, ali koje se i rjeđe odlučuju za trudnoću. Nije povećan ni rizik od pojave razvojnih nepravilnosti kod novorođenčadi žena s MS-om. Doduše, neka ispitivanja ukazuju na mogućnost nešto manje porođajne težine kod djece žena s MS-om nego u općoj populaciji, ali to ne utječe na učestalost drugih mogućih stanja kod te djece. Isto vrijedi i za muškarce s MSom, čija djeca također nemaju povećan rizik od razvojnih nepravilnosti.

Posljednjih desetljeća svjedočimo brzom razvoju terapijskih mogućnosti za liječenje MS-a. Takozvani imunomodulacijski lijekovi drastično su poboljšali prognozu bolesnika. Budući da je rano liječenje MS-a od ključne važnosti za postizanje najboljih rezultata, važno je planirati trudnoću već pri postavljanju dijagnoze odnosno na samom početku liječenja. Postoje pouzdani podaci da liječenje u godinama prije trudnoće povoljno utječe na učestalost relapsa neposredno nakon poroda, kad je rizik od takvih pogoršanja najveći. 

Stoga se bolesnicima savjetuje planiranje trudnoće nakon početnog razdoblja liječenja, koje bi trebalo trajati najmanje godinu ili dvije. Odabir terapije treba temeljiti na prirodi bolesti (prognozi) te značajkama lijekova koji omogućuju sigurnu primjenu prije trudnoće i siguran prekid liječenja, ako je on potreban.

Ako unatoč preporučenom liječenju tijekom trudnoće ipak dođe do relapsa bolesti, bolesnice mogu dobiti kortikosteroide. Kao i inače, smisleno je liječiti relapse koji su tako izraženi da ometaju svakodnevne aktivnosti jer se takvim liječenjem prvenstveno utječe na trajanje epizode pogoršanja, a manje na dugoročno zdravstveno stanje bolesnice. MR snimanje također se može sigurno provesti u trudnoći, ali bez uporabe kontrastnog sredstva. 

Neposredno nakon trudnoće pokušava se uspostaviti ravnoteža između rizika od relapsa bolesti i želje za dojenjem. Većinu lijekova (osim glatirameracetata i interferona beta) ne smije se koristiti tijekom dojenja. Bolesnicama s agresivnim tijekom MS-a stoga se savjetuje da odmah ponovno započnu liječenje imunomodulacijskim lijekovima i da svoju djecu hrane adaptiranim mlijekom. Kod bolesnica s povoljnim prognostičkim faktorima može se odgoditi liječenje tijekom dojenja. Dokazano je da dojenje samo po sebi ne utječe negativno na tijek MS-a, a rezultati nekih ispitivanja pokazuju čak da bi moglo imati povoljan učinak. 

Ne smijemo zaboraviti da bolesnici s MS-om imaju različite simptome koji im mogu uzrokovati značajne poteškoće u svakodnevnom životu. Među takve simptome ubrajaju se umor, spastičnost, poremećaji mokrenja i slično. Neki od njih mogu se čak pogoršati tijekom trudnoće i nakon nje, ali zbog mogućih neželjenih učinaka na plod cilj nam je tijekom trudnoće i dojenja što više ograničiti primjenu lijekova za ublažavanje simptoma.

Više savjeta o planiranju obitelji možete pronaći u knjižici: 

• Multipla skleroza i planiranje obitelji, za osobe koje žive s MS-om
• Multipla skleroza i planiranje obitelji, za partnere osoba koje žive s MS-om